AFP: Dodik, srpski nacionalista koji prezire ‘propalu’ Bosnu

Čelnik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, kojem će u srijedu biti izrečena presuda u procesu za odbacivanje odluke Visokog predstavnika za BiH, već 20 godina igra veliku političku ulogu u, kako kaže, “propaloj” državi Bosni i Hercegovini, od koje prijeti da će otcijepiti Republiku Srpsku, piše AFP.

U procesu bez presedana na Zapadnom Balkanu, kako proces ocjenjuje agencija France Presse, prijeti mu kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora ako bude proglašen krivim i zabrana političkog djelovanja, prenosi Hina.

On govori kako je riječ o “političkom procesu” i najavljuje da neće priznati presudu koju će Sud BiH u Sarajevu objaviti u 13:00.

Divljenje prema Putinu

Često optuživan od svojih protivnika za “korupciju” i “podrivanje mirovnog sporazuma” zbog svoje “separatističke” politike, predsjednik RS-a prvi put se suočava s pravdom.

Šezdesetpetogodišnji čelnik, koji je svojevremeno bio miljenik Zapada, već dugo gaji bezgranično divljenje prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kojem je ostao vjeran i nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Nedavno je proslavio pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima i njegov povratak na vlast.

Dok se, također, hvali svojim savezništvom s Kinom i s Mađarskom Viktora Orbana, s kojima se redovno sastaje, Milorad Dodik svoj politički uspon paradoksalno duguje Zapadu.

Ovaj političar visok 1,91 metar potječe iz porodice seljaka iz Laktaša, u blizini Banje Luke. Nakon rata u BiH (1992 – 1995) Zapadu se činilo da ima umjerenjaka u liku ovog predsjednika male socijaldemokratske stranke.

‘Dašak svježeg zraka na Balkanu’

Milorad Dodik svoju je karijeru zapravo počeo riskantnim potezom, kao protivkandidat Radovanu Karadžiću, ratnom političkom vođi bosanskih Srba, osuđenom 2019. pred Međunarodnim sudom na doživotni zatvor za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Kada je 1998. izabran za premijera, uprkos činjenici da je njegova stranka u parlamentu imala samo dva zastupnika, zapadne vlade bile su oduševljene, a bivša američka državna tajnica Madeleine Albright opisala je to kao “dašak svježeg zraka” na Balkanu.

No, poražen je na izborima 2000. godine, a njegovi pozivi na umjerenost i pomirenje među zajednicama postali su rijetki.

Šest godina kasnije vodio je kampanju za referendum o nezavisnosti srpskog entiteta – koji se nikada nije održao – i izabran je s gotovo 60 posto glasova. Od tada pa nadalje, njegov stisak nad RS-om ne popušta pa je uz dužnost premijera bio u dva mandata predsjednik RS-a, dio trojnog Predsjedništva BiH, a zatim se vratio na čelo RS-a.

Pjesme i zdravice

Čini se da njegova nacionalistička retorika, koja je često provokativna, ima snažan odjek među dobrim brojem bosanskih Srba, piše AFP. Čovjek koji je 2007. izjavio da je “savršeno dobro” znao da je masakr u Srebrenici bio “genocid”, sada “pri punoj savjesti” tvrdi suprotno.

Svoju popularnost Dodik duguje i svojoj sklonosti učešća na popularnim festivalima na kojima se ne libi nazdraviti i uzeti mikrofon da zapjeva. Rado se pojavljuje i uz velikodostojnike Srpske pravoslavne crkve, piše AFP.

Čestita sebi što je zaustavio centralizaciju zemlje na štetu srpskog entiteta i kaže da je cilj sudskog postupka da ga “eliminira iz političke arene” kako bi se taj proces mogao nastaviti. Nadalje, neumorno traži odlazak iz zemlje Visokog međunarodnog predstavnika, ali i međunarodnih sudaca Ustavnog suda.

“Republika Srpska je zarobljena u BiH” i “mora početi proces svog oslobađanja”, ponovno je sredinom februara izjavio čovjek koji redovito govori da je BiH “propala” zemlja i da je “prezire”.