Od gejminga do sporta: Kako se e-sport pozicionira u BiH i svijetu

Od velikih svjetskih liga u Južnoj Koreji i Singapuru do onih koji privlače milionske nagrade i turnire, e-sport je danas industrija u pravom smislu te riječi. Mjesto, ili svijet, u kojem takmičari nisu „samo“ gejmeri, već profesionalci, ljudi koji ulažu godine treninga za razvijanje strategije i vještine.

Za lakše razumijevanje šta bi u ovom kontekstu bio sport, a šta gejming, važno je znati da sve ono što u sebi ima „taktičku multiplayer igru“ spada pod „e-sport“. Najpopularnije e-sport igrice današnjice su: „Counter-Strike:(CS:GO)“, FIFA, „Dota 2“, „League of Legends (LoL)“, PES, „Fortnite“, „Rocket League“…

Svi zajedno, uz sve ostale igrice koji imaju takmičarski karakter, generisali su prihode veće od nevjerovatnih 400 milijardi dolara u prošloj godini, što u konačnici nadmašuje filmsku i muzičku industriju zajedno.

U takvom globalnom okruženju, iako još uvijek na početnim koracima, Bosna i Hercegovina ambiciozna je da postane centar za razvoj e-sport na Balkanu. U razgovoru,  čelnici bh. saveza upoznali su nas sa svim važnim aspektima ove industrije te nam objasnili kako ona trenutno raste, ali i opstaje.

Početak e-sporta u BiH

Ante Šaravanja, predsjednik E-sport saveza BiH, pionir je ovog sporta u našoj zemlji. Iako Bosna i Hercegovina ne spada među svjetske gigante e-sporta, Šaravanja vjeruje da se to može promijeniti. Kao faktički i za svaki drugi sport, kaže da su i za e-sport potrebni sistem i vrijeme da uspjeh dođe.

„Prvi put kad smo pokrenuli E-sport savez, mnogi su mislili da je to samo zabava. No, to je mnogo više od toga“, kaže Šaravanja.

Otkriva da je E-sport savez BiH među prvima u Evropi priznat kao sport i organizovan kao sportski savez i kao neprofitna organizacija. Upravo u tome vidi priliku da se E-savez BiH u budućnosti još bolje pozicionira na evropsku i svjetsku mapu.

Šaravanja kaže i kako se on i njegov tim nisu dali obeshrabriti administrativnim izazovima i složenim procedurama, već su radili na tome da e-sport dobije status koji zaslužuje. Od registracije saveza pa do pravnog okvira, omogućili su takmičenja i razvoj ovog mladog sporta.

Posebno je pohvalio odnos sa kolegom Goranom Kuzmićem iz Modriče, predsjednikom E-sport saveza RS-a, ali i generalnim sekretarom državnog saveza, što je još jedan od primjera kako zdrava komunikacija može buditi pozitivne priče.

E-sport savez BiH danas broji desetine članova i organizuje turnire u najpopularnijim igrama širom države. Raduje ih činjenica da je primjetan sve veći broj mladih koji prepoznaju šansu da ovaj sport jednog dana možda i bude njihova karijera.

Razvoj infrastrukture od ključnog značaja

Interes za e-sport u BiH nesumnjivo raste, ali put do njegove potpune afirmacije i priznanja prepun je izazova i prepreka koje tek treba savladati.

„Naša najveća prepreka su sredstva i infrastruktura. Bez ulaganja u gejming centre i pravi pristup sponzora, teško ćemo konkurisati drugim zemljama. Ipak, vjerujem da će i to biti moguće“, objašnjava Šaravanja.

Dok zemlje poput Srbije i Hrvatske već imaju stabilnu e-sport infrastrukturu, Bosna i Hercegovina u ovom trenutku zaostaje. Problem je i to što e-sport vodi bitku i s predrasudama u široj društvenoj i poslovnoj javnosti, što dodatno otežava pronalaženje investicija.

Šaravanja govori kako postoje inicijative koje bi mogle postaviti temelje za dalji razvoj. Tu navodi inicijative poput Mostarskog sajma tehnologije i gejminga, koji svake godine okuplja entuzijaste. Kaže da takav sajam, ali i svi drugi te prirode, mogu poslužiti kao podloga za prezentaciju e-sporta široj javnosti.

Saudijska Arabija nosi projekt

Tu je i Nikola „NiKo“ Kovač, bh. profesionalni e-sport igrač iz Brčkog, koji je svjetski priznat kao jedan od najboljih igrača u historiji „Counter-Strike: Global Offensive“ (CS:GO) igre. Početkom ove godine, Nikola je potpisao ugovor sa saudijskom organizacijom Team Falcons te i tu postoji šansa koju Bosna i Hercegovina može iskoristiti.

Naime, Saudijska Arabija je trenutno jedan od najvećih investitora u e-sport industriju, s ambicijom da postane globalno središte gejminga.

Kroz državni fond PIF (Public Investment Fund), Saudijci su uložili milijarde dolara u gejming kompanije i e-sport organizacije, uključujući vlasništvo nad dvije ključne platforme u e-sport ekosistemu.

Također, Saudijska Arabija organizuje velike turnire, poput Gamers8 u Rijadu, s nagradnim fondovima koji nadmašuju sve dosadašnje e-sport događaje. S nagradnim fondovima od više desetina miliona, nadmašuju i neke znatno popularnije sportove poput tenisa.

Uz podršku institucija i potencijalnih sponzora, organizaciju E-sport saveza i iskustvo igrača poput Nikole Kovača, Šaravanja kaže da bi Bosna i Hercegovina mogla postati domaćin velikih međunarodnih turnira. S ciljem da se to desi, kaže da bi takva prilika za sobom povukla znatno veća ulaganja i povećala medijsku pažnju.

Jedan od ključnih projekata koje predsjednik navodi je povezivanje stvarnih sportova i e-sporta. On želi da Bosna i Hercegovina stvori sinergiju između tradicionalnih sportova i njihovih digitalnih verzija, odnosno da fudbalski i košarkaški mečevi imaju i svoju „drugu“, e-stranu.

„Mnogi sportski savezi, poput fudbalskog ili košarkaškog, već prepoznaju potencijal e-sporta. Zamislite da se u fudbal online igra 11 na 11, košarka 5 na 5, a sve to prati nacionalna liga“, kaže Šaravanja. Objašnjava da to uopšte nije nemoguće, već nešto što je prisutno u Evropi i za šta se on želi boriti.

E-sport i inkluzija: Šansa za sve

Jedan od najvažnijih aspekata razvoja e-sporta u Bosni i Hercegovini, prema Šaravanji, jeste inkluzivnost.

„E-sport je jedini sport u kojem osoba s invaliditetom može ravnopravno učestvovati. Ovdje nije bitna fizička snaga, već mentalna agilnost i timska koordinacija“, objašnjava Šaravanja.

Navodi da bi upravo to mogao biti ključni faktor koji će omogućiti e-sportu da u Bosni i Hercegovini preraste u nešto više od zabave. Kaže da bi mogao postati ozbiljan alat za društvenu inkluziju i razvoj. Naveo je i primjer Igora Kolera iz Tuzle, dječaka koji je uprkos 90-postotnom invaliditetu nastupao za Bosnu i Hercegovinu na Mediteranskim igrama u Libiji.

Iako Bosna i Hercegovina zaostaje za nekim zemljama u regiji, poput Srbije, koja je nedavno postala svjetski prvak u igri „Counter-Strike“, ili Hrvatske, koja u Novskoj počinje izgradnju Centra za gaming industriju vrijednog 60 miliona eura, Šaravanja i njegov tim ne gube nadu.

„Mi imamo veliki potencijal, ali trebamo raditi na povezivanju s međunarodnim organizacijama, kao i na organizaciji većih regionalnih takmičenja. Bosna i Hercegovina nije u potpunosti iskoristila sve svoje resurse, ali polako dolazimo do pravog puta“, kaže za kraj predsjednik E-sport saveza BiH te dodaje kako iz Hrvatske imaju poziv na edukaciju o tome kako su dobili 60 miliona eura za razvoj proizvodnje igara.

E-budućnost

U konačnici priče o e-sportu nije važno koju igricu više preferirate, niti da li će e-sport biti univerzalno priznat kao „pravi“ sport.

Ono što jeste važno jeste takmičarski duh, predanost i profesionalizam koje ovaj sport nosi. Svaka aktivnost koja ima jasan sistem nadmetanja, koja okuplja najbolje i testira njihove vještine, neupitno nosi sportski karakter.

A e-sport, kao globalni fenomen u ekspanziji, tek je na početku svog puta. Budućnost mu donosi nove izazove, ali i prilike. Ako išta znamo o sportu – to je da opstaju oni koji se najbolje prilagode i uvijek idu korak ispred.