Dodikov politički san o ujedinjenju sa Srbijom: ‘Izabrao je stranu, ali gubitničku’

Iza sretenjskog skupa, održanog u Sremskoj Mitrovici, ostale su gomile smeća, prizori lažno nasmijanih srbijanskih političara i izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koja je odjeknula u javnosti.

Ta je izjava zaparala uši i privukla pažnju mnogo više nego Dodikovo nemušto pjevanje stihova narodnjačkog hita Mitra Mirića, što je, kako su već ranije primijetili politički analitičari, postala muzička numera Dodikovog javnog prepoznavanja.

Ipak, kada je u govoru, opet, spomenuo kako Republika Srpska želi biti dio Srbije i u otvorenoj aluziji nagovijestio da ne odustaje od ideje otcjepljenja tog entiteta od Bosne i Hercegovine i pripajanja Republici Srbiji, postalo je jasno da je u Sremsku Mitrovicu došao s jasnom političkom agendom – od koje već godinama ne odustaje.

„Došao sam ovdje da kažem kako neki iz Sarajeva govore kako iz Srbije žele neku ekspanziju prema Republici Srpskoj i da žele da je pripoje. Ne, mi iz Republike Srpske želimo da budemo Srbija. I to je naš cilj. Nas zanima Srbija i volimo je i uvijek ćemo dolaziti. Ne želim da gledam bilo koga koji urušava Srbiju. I zato dajemo snagu Aleksandru Vučiću, i večeras da mu kažemo: ‘Predsjedniče, vjerujemo u vas'“, rekao je Dodik u Sremskoj Mitrovici.

Kontinuitet Dodikovog djelovanja

Iako mnogi nastoje minimizirati značaj Dodikovih prijetnji, jasno je kako je to izraz kontinuiteta u njegovoj politici, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

„Ta nova-stara prijetnja jeste nešto što predstavlja kontinuitet u politici SNSD-a, odnosno u politici Milorada Dodika i ona se pojačava, odnosno njen se intenzitet pojačava, u zavisnosti od uzavrelosti nekih političkih događaja. Ona se do sada koristila i bila je uglavnom shvaćena kao ‘pucanj u prazno’, odnosno kao pokušaj da se izdejstvuje i dobije nešto zauzvrat“, kaže Topić.

„Koliko je manevarskog prostora sada za takvu vrstu prijetnje ili ucjene, ostaje upitno, ali definitivno je riječ o nečemu što jeste politički san Milorada Dodika. On kada govori o tome, to je ono što on želi i šta misli da treba da uradi i ostvari kao svoju svoju političku agendu“, dodaje.

Politički analitičar Dušan Janjić, također, kaže da je sve ono što Dodik govori danas u njegovim javnim istupima prisutno već gotovo cijelu deceniju.

„Što se tiče njegovih očekivanja i najavljivanja, ona traju od 2016. godine. I nekadašnji Trumpov savjetnik John Bolton je pokušavao da im objasni da to nije moguće. Čak su i Boltona zloupotrebljavali, tvrdeći da će biti otcepljenja. Ova nova priča je zloupotreba kontakata sa administracijom Donalda Trumpa. Što se Dodika tiče, on može to da čeka i narednih 300 godina, ali vrlo jasno i odgovorno zna da novo prekrajanje granica – nije moguće“, kaže Janjić.

Očekivanja od Trumpove administracije

Euforija Trumpovim izborom za predsjednika SAD-a je veoma uočljiva u Dodikovom ponašanju, kaže Topić. Prema njenim riječima, predsjednik entiteta Republika Srpska ima i velika očekivanja od nove američke administracije.

„Mislim da je Dodik do sada bio potpuno svjestan da je to nerealno i da je nemoguće da se realizuje, ali isto tako u posljednje vrijeme slušamo i neke njegove vizije o novom svjetskom poretku, gdje sebe vidi kao nekoga ko je stajao na pravoj strani, odnosno vidi se kao čovjek koji je izabrao prave igrače, poput Trumpa“, kaže Topić.

Sada se postavlja i pitanje koliko je realno da se Dodikova „politička fantazija“ realizuje u stvarnosti. Topić je skeptična i smatra, kao i Janjić, da do novih prekrajanja granica neće doći.

„Definitivno mislim da je to nemoguće i da je crtanje granica i ta vrsta politike u ovom dijelu Evrope potpuno završena. Mislim i da je nemoguća i nerealna opcija iz prostog razloga što niko od aktera unutar Bosne i Hercegovine ne bi prihvatio tu vrstu realizacije tog plana na jedan mirnodopski način“, kaže.

Janjić: Dodik izabrao ‘gubitničku stranu’

Sa srbijanske strane stvar je gotovo identična kada je riječ o nekom hipotetičkom ujedinjenju s Republikom Srpskom.

„Da je Dodik izabrao stranu – jeste“, kaže Janjić. „Ali onu gubitničku“.

„Ako sada govorimo o ovoj Srbiji od pandemije Covida naovamo, glavni problem je kako da ona izađe iz duboke krize – ekonomske, socijalne – jer težak je i skup život u Srbiji. Tako da ta tema nije tema u Srbiji. Na žalost, nije ni Kosovo.

Tema je ono što se zove promena načina vladanja i života u Srbiji. Što se tiče samog Dodika, on je izabrao stranu. Rekao bih da je ponovo izabrao gubitničku stranu, ali sam je gubitnik i to je onda u redu“, zaključuje Janjić.