Sve o spornim ‘Dodikovim zakonima’ i njihovim posljedicama

Sporni zakoni, koji prema riječima predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, „vraćaju ustavnu nadležnost“ entitetu, objavljeni su u Službenom glasniku u kasnim večernjim satima u srijedu, 5. marta 2025.

Na snagu su stupili „dan nakon objavljivanja“, što znači da su odmah iza ponoći već bili na snazi.

Prethodno je Dodik potpisao ukaze o zakonima.

Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Miloš Lukić na mreži X je objavio da su zakoni objavljeni u tom listu.

Upravo je Dodiku i Lukiću ranije suđeno zbog neprovođenja odluka Visokog predstavnika. U tom predmetu Lukić je oslobođen jer nije bio upisan kao v. d. direktora, dok je Dodik prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora, te šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika bh. entiteta RS. To povlači da se Dodik neće moći baviti ni drugim političkim funkcijama u Bosni i Hercegovini tokom trajanja zabrane, a nije poznato da li su se njegovi advokati ili on lično žalili na presudu.

Dodik je ranije izjavljivao da se „lično neće žaliti, ali ako advokati budu htjeli da to rade i da u svojoj biografiji imaju pravnu pobjedu, to je njihova stvar“.

Slijede odgovori na neka od ključnih pitanja o spornim zakonima i njihovim posljedicama.

Koji su zakoni objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske i kada stupaju na snagu?

Vlada entiteta Republika Srpska je 26. februara, po hitnom postupku, utvrdila sljedeće zakone: Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, Prijedlog zakona o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, kao i Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je dan kasnije, 27. februara, izglasala sve spomenute zakone. Samo tri glasa su bila protiv, ali opozicija nije prisustvovala glasanju.

Zbog čega su u Narodnoj skupštini doneseni ti zakoni?

Nakon što je Milorad Dodik prvostepeno osuđen na Sudu BiH zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika, pokrenuta je priča o ovim spornim zakonima. Ukoliko bi se zakoni jednog dana provodili, Dodik bi ostao nedostupan bh. pravosuđu. Ipak, zakoni su u suprotnosti sa zakonima Bosne i Hercegovine, tako da ostaje nejasno na koji način bi se oni mogli provoditi.

Zbog čega predstavnici Bošnjaka nisu pokrenuli mehanizam vitalnog nacionalnog interesa?

Kako je javila Al Jazeerina reporterka Ljiljana Smiljanić, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a nije pokrenuo vitalni nacionalni interes u cilju da eventualno obori nedavno izglasane zakone Narodne skupštine entiteta RS.

To znači da su zakoni mogli odmah biti objavljeni u Službenom glasniku nakon što predsjednik entiteta Milorad Dodik potpiše ukaz, što se i dogodilo.

Delegat Kluba Bošnjaka Dževad Mahmutović (SDA) potvrdio je za Novinsku agenciju Patria da je bio suzdržan na sastanku kluba i smatra da bi se cijela procedura dodatno razvlačila te da je već spremna apelacija Ustavnom sudu BiH.

“Argumentacija koju koristimo nije prolazila do sada na Ustavnom sudu RS-a. Smatramo da je BiH naš vitalni nacionalni interes, a ovim zakonima se napada na Bosnu i Hercegovinu. Da ne bismo tu stvar razvlačili po Ustavnom sudu RS-a i davali vremena Dodiku i svima ostalima da odugovlače, neka potpiše i neka idu ti zakoni u objavu. Mi smo spremili apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti ovih zakona. Čekamo objavu i biće odmah osporeni pred Ustavnim sudom BiH”, rekao je Mahmutović.

Kakve su nadležnosti Ustavnog suda BiH?

Ustavni sud BiH ima nadležnost da odluči je li bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Na stranici Ustavnog suda piše da, „iako Ustav eksplicitno govori samo o ‘odredbama zakona entiteta’, slijedeći generalni zadatak Suda da podržava Ustav Bosne i Hercegovine, ovim se od ocjene ustavnosti ne isključuju i zakoni Bosne i Hercegovine.“

To znači da Ustavni sud BiH nije nikakvo „drugostepeno tijelo“ Ustavnog suda RS-a, nego se radi o instituciji koja je iznad toga, tako da odmah može odlučivati i o ustavima entiteta.

Ko je sve najavio apelaciju Ustavnom sudu BiH?

Osim Dževada Mahmutovića, delegata Kluba Bošnjaka koji je govorio o tome, apelaciju je najavio i Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.

Prema Ustavnom sudu BiH će, osim Bećirovića, koordinisano djelovati i čelnici Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić i Kemal Ademović.

Da bi se mogla napraviti apelacija Ustavnom sudu, bilo je potrebno da zakoni budu objavljeni u Službenom glasniku.

Koje korake mogu poduzeti institucije na koje se zakoni odnose?

Vrlo je teško predvidjeti kako će sada reagovati Sud BiH, Tužilaštvo BiH i SIPA. Trenutno u Bosni i Hercegovini vladaju kontradiktorni zakoni, prema kojima npr. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) mora reagovati u skladu s nalozima Tužilaštva i Suda BiH, dok gore spomenuti zakoni to zabranjuju na teritoriji entiteta RS.

O ovome su govorili i predstavnici opozicije, koji su naveli kako može doći do situacije da se oružano sukobe MUP RS-a i SIPA, a nije poznato šta bi se desilo ukoliko nijedna struktura ne odustane. SIPA ima sjedište u Istočnom Sarajevu, koje se nalazi u entitetu Republika Srpska, tako da se postavlja pitanje da li uopšte ljudi danas mogu doći na posao.

Igor Crnadak, zastupnik Partije demokratskog progresa (PDP) u NSRS-u, istakao je da “građani Banjaluke osjećaju napetost”.

“Iako nema straha od rata ili sukoba širih razmjera, ljudi su svjesni da postoji mogućnost da se nešto loše desi”, dodao je.

Tako je Crnadak razložno apelovao na vlasti RS-a da povuku neustavne zakone, upozoravajući na mogućnost oružanog sukoba između MUP-a RS-a i SIPA-e ukoliko zakoni stupe na snagu.

U pismu upućenom predsjedniku Vlade RS-a Radovanu Viškoviću, Crnadak je izrazio zabrinutost da novi zakoni mogu dovesti do krvoprolića, jer u praksi znače da pripadnici MUP-a RS-a i SIPA-e mogu, pa čak i moraju, pucati jedni na druge. Također, istakao je da član zakona koji se odnosi na imunitet pripadnika MUP-a RS-a može omogućiti policajcima da legalno ubijaju građane u slučaju kršenja zakona o zabrani djelovanja državnih institucija.

“Nemojmo zaboraviti, Dodik je prijeteći parazakonom poručio svim srpskim predstavnicima u bh. institucijama da se povuku u RS ili ih čeka čak i zatvorska kazna”, rekao je Crnadak.

Šta očekuje zaposlene u institucijama na koje se odnose zakoni koji dolaze iz entiteta Republika Srpska?

Zaposleni u institucijama na koje se odnose zakoni će se naći u kontradiktornoj situaciji, gdje im je zaprijećeno zatvorom ukoliko ne budu provodili zakone, a opet, s druge strane, rizikovat će da im se odrede disciplinske mjere ukoliko se ne budu pojavljivali na poslu.

Bilo je vrlo teško doći do bilo koga ko bi govorio za Al Jazeeru o ovome, pa čak i anonimno, ali nekoliko zaposlenika državnih institucija je neformalno reklo kako se očekuje „poplava bolovanja“.

To praktično znači da će, ukoliko budu u situaciji da moraju provesti bilo kakav čin koji bi ih doveo u pat poziciju, zaposlenici vjerovatno otići na bolovanje.

Kako je reagovala opozicija u Republici Srpskoj?

Opozicija u entitetu Republika Srpska se distancirala od Dodikovih akcija, i ne podržavaju zakone, niti su htjeli glasati o njima. Rekli su da su zakoni neustavni, te da vode u podjelu srpskog naroda. Prije same presude Dodiku, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Miličević je na mreži X rekao kako je Dodik trebalo da odgovara zbog kriminala i korupcije, navodeći kako SDS neće podržati Dodika ni u kakvoj njegovoj namjeri.

Nakon izglasanih spornih zakona, SDS i PDP su se dodatno distancirali od Dodika i SNSD-a.

Kakve su reakcije političara u Federaciji BiH?

Politički predstavnici u entitetu Federacija BiH reagovali su na sličan način, ocjenjujući zakone neustavnim. Predsjednik HDZBiH Dragan Čović je održao sastanak s Dodikom 3. marta, nakon kojeg je rekao kako „mir, stabilnost i integritet BiH se ne smiju dovoditi u pitanje“.

Pozvao je na stabilnost i zajednički rad domaćih aktera, te donošenje prioritetnih EU zakona.

Iz ovoga se može naslutiti kako Čović, ipak, nije podržao Dodika u njegovim nakanama, iako je Dodik poslije sastanka govorio o tome kako bi „Hrvatima bilo pametno da raspakuju planove o Herceg-Bosni“, aludirajući na propali projekt hrvatske samouprave.

Mogu li i kako reagovati Visoki predstavnik, EUFOR i Misija NATO-a te strane ambasade?

Iz EUFOR-a i NATO-a je za bh. medije ponovljeno nekoliko puta kako se budno prati situacija i kako su i NATO i EUFOR u svakom trenutku spremni djelovati. Nije precizirano na šta se tačno misli.

Visoki predstavnik je rekao kako je sada odgovornost na domaćem pravosuđu, iako uvijek postoji mogućnost da se iskoriste „bonske ovlasti“ i zakoni proglase nevažećim.

Iako Dodik govori da je mnoge zakone nametnuo Visoki predstavnik i da mnogi od njih nisu po Daytonu, prema Aneksu 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je “konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja sporazuma kojim je prekinut rat u BiH, a čiji je sastavni dio i državni ustav”. Bitno je reći i da je sve ove državne institucije izglasao Parlament BiH, tako da nije istina da su one ikada nametnute.

To znači da Visoki predstavnik u svakom trenutku može smijeniti bilo kog bh. političara, ali se ta praksa odavno ne provodi, tako da je to teško očekivati.