‘Dvanaestodnevni rat’ završio napadom na Katar: Zašto nije eskalirao?

Kada je američki predsjednik Donald Trump ušao u rat između Izraela i Irana u subotu kasno navečer, regija je očekivala eskalaciju.

Sjedinjene Američke Države su bacile 17 MOP (Massive Ordnance Penetrator) bombi i 24 krstareće rakete na iranska nuklearna postrojenja u Natanzu, Fordowu i Isfahanu, pomažći Izraelu, koji je već razmjenjivao raketne napade s Teheranom od 13. juna.

Uskoro je uslijedio odgovor Irana. U ponedjeljak navečer ispalio je 14 raketa usmjerenih na Centralnu komandu zračnih snaga SAD-a na Bliskom Istoku, u Al-Udeidu u Kataru, neutralnoj zemlji. Te rakete su preletjele glavni grad Dohu, šireći uzbunu.

Ipak, umjesto da vodi ka „začaranom krugu skupe odmazde“ na koji je upozorio generalni sekretar Antonio Guterres, napad je prethodio primirju koje je Trump najavio nekoliko sati kasnije i koje je omogućila sofisticirana diplomatija koja uključuje Katar, SAD i Iran.

Kako se, dakle, iz napada izrodilo primirje?

Koje je opcije imao Iran?

Vojni odgovor protiv američke baze bio je očit izbor, jer SAD u iranskom susjednstvu ima svoje baze, pa je stoga izložen.

Osim zračne baze Al Udeid, američka baza Peta flota nalazi se u Bahreinu. Obje su samo 200 km udaljene od Irana, a razdvaja ih Zaljev. Osim toga, SAD ima zračnu bazu u Kuvajtu i četiri logističke zračne baze u Omanu. Nešto dalje od tog, SAD ima tri zračne baze u Saudijskoj Arabiji, tri zračne baze u Iraku i jednu u Jordanu.

„SAD ima 40.000 vojnika u regiji [u] 19 američkih baza, od kojih je osam stalnih, a Iran je ranije rekao da će one postati legitimne mete ako SAD napadne Iran“, riječi su reporterke Al Jazeere Dorse Jabbari.

U prošlosti su iranski posrednici u regiji bili „primarni način na koji se Teheran svetio za napade neprijatelja“ napisali su u petak iz Instituta za proučavanje rata, ekspertske organizacije sa sjedištem u Washingtonu.

Milicije Husa bi mogle ponovo početi napadati brodove u Crvenom moru, a Iran bi mogao sam napadati brodove u Hormuškom moreuzu – na taj način istovremeno zaprijetivši dvjema ekonomski najznačajnijim tačkama za brodski prijevoz.

Međutim, napadi posrednika nisu se dogodili, što je pokazalo ograničenja iranske takozvane „Osovine otpora“ i „koliko je iscrpljena nakon višemjesečnih borbi protiv SAD-a i Izraela“, napisao je ISW u komentaru na svojoj web-stranici.

No, dok se svijet pripremao na odgovor Irana na američke napade, iranski historičar na Univerzitetu St. Andrews u Velikoj Britaniji, kazao je Al Jazeeri da smatra kako je „s SAD-om veoma vjerovatan kompromis kao izlazna stratetegija“.

„Javno će se o ovome mnogo govoriti, ali privatno, mislim da će se ispitivati situacija“, kazao je on prije iranskog napada kasnije te večeri.

Kako se napad odvio?

Oko 19 sati po lokalnom vremenu (16:00 GMT) u ponedjeljak, Iran je napao američku bazu u Kataru.

Katar je osudio napad kao „iznimno opasnu eskalaciju koja predstavlja očigledno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Katar“. Katar je izdao demarš iranskom ambasadoru u Dohi.

No, izgleda da su „ispitivači“ o kojima je Ansari govorio, bili angažovani ranije.

„Želim zahvaliti Iranu što nas je na vrijeme obavijestio“, napisao je Trump na društvenim mrežama, „što je omogućilo da niko ne pogine i da niko ne bude ranjen“.

Upozorenje je, također, omogućilo Kataru da pripremi svoje protuzračne odbrane koje su oborile 13 raketa i dozvolile jednoj da odleti „u smjeru koji nije prijeteći“, prema Trumpovim riječima.

Satelitski snimci pokazuju da je SAD evakuisao osoblje i avione iz Al Ueida i prije nego što je Iran napao, pa je ciljanje ovog objekta predstavljalo mali rizik da dovede do žrtava. Ni američka baza Al Udeid ni zračne snage Katara nisu pretrpjeli velike materijalne gubitke.

„Sa zadovoljstvom mogu izvijestiti da nijedan Amerikanac nije povrijeđen, i da nam nije nanesena gotovo nikakva šteta. Najvažnije je da su to izbacili iz sebe“, napisao je Trump nekoliko sati nakon napada.

Svega dva sata kasnije, objavio je primirje.

„ČESTITAM SVIMA! Dogovoreno je da će između Izraela i Irana nastupiti potpuno primirje (za otprilike šest sati, kada Izrael i Iran privedu kraju i upotpune svoje konačne misije!)“, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Trump je kasnije otkrio da su „Izrael i Iran došli meni, gotovo u isto vrijeme i rekli ‘MIR!'“

Iranska vlada je žarko željela ostaviti rat iza sebe, izdavši izjavu rano u utorak u kojoj je rekla da je zadala „ponižavajući odgovor na okrutnost neprijatelja koji će poslužiti kao primjer“ i predstavivši primirje kao „nacionalnu odluku da se nametne prestanak rata protiv cionističkog neprijatelja i njegovih zlih pristalica“.

Kakvi su odnosi Katara sa SAD-om i Iranom?

U Kataru se nalazi najveća američka zračna baza na Bliskom istoku i blisko je sarađivao s Washingtonom na nizu kompleksnih diplomatskih pregovora, uključujući talibane u Afganistanu i Hamas u Gazi, između ostalih.

U isto vrijeme je u dobrim diplomatskim i ekonomskim odnosima s Iranom. „Južni Pars i Sjeverni Pars i Sjeverno polje su zajednički [poduhvat] već dugo – više od 25 godina“, Al Jazeeri je kazao energetski stručnjak Roudi Baroudi iz Dohe, misleći na plinska polja koja Katar i Iran dijele.

Samo Južni Pars sadrži gotovo jednaku količinu plina kao sva druga poznata plinska polja na planeti, kazao je Baroudi.

Neposredno nakon što je objavio primirje, Trump se zahvalio katarskom emiru.

„Želio bih se zahvaliti cijenjenom emiru Katara za sve što je učinio u traženju mira za regiju“, napisao je on na mreži Truth Social. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian je, u međuvremenu, u telefonskom razgovoru s katarskim emirom u utorak izrazio „žaljenje“ zbog napada prethodni dan.

Pezehkian je objasnio da Katar i njegov narod nisu bili meta iranskih napada. „Pezeshkian je naglasio da će država Katar ostati susjedna, muslimanska i sestrinska država i izrazio nadu da će se odnosi između dvije zemlje uvijek temeljiti na načelima poštovanja suvereniteta država i dobrog susjedstva“, navodi se u izjavi ureda emira.

Katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al-Thani rekao je u srijedu da je  „Katar poduzeo značajne diplomatske napore s regionalnim i međunarodnim partnerima kako bi se ublažile napetosti“.

Utjecaj tih napora osjetit će se i šire, ne samo u Izraelu i Iranu, smatra Baroudi.

„Washington i Doha su deaktivirali nevidljivu ekonomsku i ekološku bombu“, kazao je, jer je Zaljev prostor sa velikim količinama visoko zapaljivih naftnih i plinskih bušotina, terminala i tankera.

„Cijela regija ima više od 34 rafinerije duž obale. Imamo više od 105 elektrana i postrojenja za desalinizaciju, pa će primirje ukloniti opasnost za [opskrbu] vodom i strujom za cijelu regiju“, kazao je navodeći da bi Katar trebao biti nominovan za Nobelovu nagradu za mir.