Nova lica crnogorskog pravosuđa, stare prepreke

Nova imena na čelnim pozicijama u crnogorskom sudstvu i tužilaštvu nisu donijela očekivane rezultate, saglasni su sagovornici Al Jazeere Balkans, dodajući da je u Crnoj Gori pravda još „na čekanju“.

Promjene u vrhu pravosuđa desile su se postepeno, na valu društveno-političkih preokreta koji su uslijedili nakon izbora u avgustu 2020. godine, kada je okončana trodecenijska vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista.

Milorad Marković izabran je za Vrhovnog državnog tužioca krajem januara 2024. godine. Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić imenovana je u novembru prethodne godine, čime je okončano dugogodišnje stanje vršioca dužnosti. Vladimir Novović, specijalni državni tužilac, tu funkciju obavlja od marta 2022. godine.

Novović je naslijedio Milivoja Katnića, kojem se trenutno sudi za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja. Optužnicom Višeg suda u Podgorici obuhvaćeni su i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović, njegov sin Petar Lazović – bivši službenik ANB-a – kao i bivši specijalni tužilac Saša Čađenović. Terete se za saradnju sa kriminalnom grupom koju je, prema optužnici, organizovao odbjegli vođa “kavačkog klana” Radoje Zvicer.

Posebnu težinu aferama daje i optužnica protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je označena kao članica kriminalne organizacije na čijem je čelu bio njen sin Miloš Medenica. Specijalno tužilaštvo ih tereti za niz teških krivičnih djela – od mita i krijumčarenja, preko zloupotrebe položaja, do trgovine drogom i oružjem. Na optužnici se nalaze i 14 drugih osoba i jedna kompanija iz Nikšića.

Slučajevi poput ‘Koverta’, ‘Stanovi’ i ‘Snimak’, u kojima su optuženi bivši visoki funkcioneri, završeni su oslobađajućim presudama ili su još uvijek u toku

Društveno-političke promjene bez pravosudnog iskoraka

Navedeni slučajevi bacaju sjenku na obećanja nekada opozicionih, a sada vladajućih partija na “čišćenje” institucija i obračun sa kriminalom i korupcijom.

Advokat i bivši ministar pravde Marko Kovač kaže da reforme nisu sprovedene očekivanom dinamikom i zbog stava da se ne poseže za radikalnim zakonskim rješenjima.

„Politička nestabilnost je dodatno uticala da se kasni sa kadrovskim popunjavanjem glavnih nosilaca pravosudnih funkcija što je svakako usporavalo određene procese“, kazao je Kovač.

On ističe da je period vladavine do avgusta 2020. ostavio „previše otvorenih rana“ koje se i dalje otkrivaju.

„Te rane zahtijevaju makar polovinu tog vremenskog perioda da bi se u cjelosti uspostavio stabilan, efikasan i održiv sistem. Što se tiče političke volje za borbu protiv korupcije uz doslednost i bez izuzetka, teško da postoji  takav idealistički pristup i u mnogo razvijenijim demokratijama a ne u kumovsko rođačkom, i interesno povezanom malom sistemu kao što je Crna Gora“, zaključuje Kovač.

Advokat Veselin Radulović upozorava da suštinski napredak možemo mjeriti tek kada se završe sudski procesi za organizovani kriminal i visoku korupciju – sa pravosnažnim presudama i oduzimanjem nelegalno stečene imovine.

„Nažalost, toga u Crnoj Gori još uvijek nema. Naravno, treba priznati određene pozitivne pomake i rezultate koje je prethodnih godina ostvarilo Specijalno državno tužilaštvo. Međutim, konačnu ocjenu njihovog rada moći ćemo dati tek kada postupci koji su pokrenuti dobiju pravnosnažni epilog“, kaže Radulović.

Institucije: Pojačan nadzor, međunarodno priznanje i rast povjerenja

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) su naveli da je, od kada je Milorad Marković preuzeo dužnost, sproveden niz mjera sa ciljem profesionalizacije i jačanja institucionalnog integriteta.

Ističu da je jedno od ključnih rješenja bilo uvođenje obavezujućih smjernica za sprovođenje finansijskih istraga – kako bi se efikasno utvrdilo porijeklo i vrijednost imovine optuženih i povezanih osoba.

Kao jedan od konkretnih rezultata navodi se povećan broj privremenih oduzimanja imovine stečene kriminalom, kao i učešće viših i osnovnih tužilaštava u tim istragama, što je dodatno omogućeno zakonskim izmjenama.

Tužilaštvo navodi da su napori prepoznati od strane međunarodnih partnera, uključujući i Evropsku komisiju, ali i kroz porast povjerenja javnosti.

Navode rezultate istraživanja o percepciji Tužilaštva koje je sprovela agencija De Facto tokom 2024.godine koje je naručila misija OEBS-a u Crnoj Gori.

„U Vrhovno državno tužilaštvo povjerenje ima 64,1% građana, što predstavlja rast od 14,5 % u odnosu na prethodnu godinu, Specijalnom državnom tužlaštvu vjeruje 64,8% građana, što je rast od 9,7% u odnosu na 2023.godinu. Više od polovine građana, njih 57,4%, ima povjerenja u Više državno tužilaštvo u Podgorici, što je 10,8% više u odnosu na prethodnu godinu. Rast povjerenja od 5,1 % u odnosu na prošlogodišnje istraživanje bilježi i Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, u koje povjerenje ima 46,5%. U osnovna državna tužilaštva vjeruje 60% građana, što predstavlja rast od 14,4% u odnosu na 2023. godinu“, navodi VDT.

Sudski savjet: Više transparentnosti, manje političkog uticaja

Iz Sudskog savjeta govoreći o pomacima napravljenim u proteklom periodu, istakli su su izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama unaprijedile proces izbora sudija i predsjednika sudova, posebno Vrhovnog suda.

Izbor predsjednice u punom mandatu ocijenjuju kao ključan korak u prevazilaženju dugogodišnjeg v.d. stanja, što je, kako tvrde, otvorilo prostor za jačanje sudske nezavisnosti.

Kao pomak navode i skraćenje obuke za sudije sa 18 na 12 mjeseci olakšala je pristup novim kandidatima, a raspisani su novi javni oglasi za popunjavanje sudova – naročito u sjevernom dijelu zemlje.

Istakli su i da su podnijeli pet predloga za disciplinsku odgovornost sudija tokom 2025. godine – od kojih su dva odbačena, a tri su još u toku.

Dodali su da je nastavljeno sa popunjavanjem upražnjenih sudijskih mjesta u osnovnim sudovima.

“Za očekivati je da se do kraja 2025. godini popuni znatan broj nedostajućih sudija u gotovo svim prvostepenim sudovima, imajući u vidu da jedan broj kandidata za sudije već na obuci, ali i da su novi oglasi u toku”, navodi se u odgovorima Sudskog savjeta u kojem ističu da će raditi na unapređenju kako bi pravosuđe bolje funkcionisalo.